Šta je to kokainska psihoza?

Šta je to kokainska psihoza?

Kokainska psihoza je ozbiljno mentalno stanje koje može nastati usled dugotrajne ili intenzivne upotrebe kokaina i predstavlja psihijatrijski poremećaj koji karakterišu simptomi psihoze kao što su: paranoja (uverenje da neko prati osobu i želi da joj naudi), slušne halucinacije (osoba “čuje glasove”  koji ne postoje), vizuelne halucinacije (osoba vidi stvari koje ne postoje) i deluzije (lažna uverenja- ima čip u telu, progonjena je), agitacija i nasilno ponašanje, nesanica, uznemirenost, povlačenje iz realnosti, konfuzija.

Ovi simptomi mogu nastati tokom ili neposredno nakon konzumiranja kokaina i mogu trajati danima (akutna psihoza) ili nedeljama, čak i duže nakon prestanka konzumacije kokaina (perzistentna psihoza).

Inače, neposredni efekti kokaina obično nastaju između 30 minuta do dva sata nakon upotrebe, nakon čega postepeno slabe. U zavisnosti od načina unosa kokaina zavisi i brzina nastupanja dejstva. S tim u vezi – pušenje ili ubrizgavanje kokaina dovodi do bržeg, ali kraćeg dejstva u poređenju sa ušmrkavanjem droge. Bez obzira na način konzumiranja, može doći do razvoja psihoze.

Trajanje i intenzitet kokainske psihoze zavise od učestalosti i količine unosa kokaina.

Kokainska psihoza uključuje promene u neurotransmiterskim sistemima mozga, posebno dopaminu. Kokain povećava nivo dopamina u mozgu, što dovodi do promena u percepciji, procesima mišljenja i regulaciji raspoloženja.

Ukoliko se ne leče na vreme dolazi do nastanka hronične psihoze, a to je stanje koje podrazumeva doživotnu konzumaciju lekova za taj problem.

Ko je u riziku?

  • Ljudi koji koriste visoke doze kokaina ili ga često konzumiraju.
  • Oni koji imaju istoriju mentalnih bolesti  (npr. shizofrenije).
  • Osobe koje kombinuju kokain sa drugim psihoaktivnim supstancama,
    poput alkohola ili amfetamina.

Psihoza izazvana kokainom može imati ozbiljne posledice po pojedince, uključujući oštećenja socijalnog i profesionalnog funkcionisanja, povećan rizik od samopovređivanja ili nasilja i pogoršanje ukupnog mentalnog zdravlja.

Lečenje

Lečenje može varirati u zavisnosti od individualnih faktora kao što su ozbiljnost simptoma, trajanje i intenzitet upotrebe kokaina i prisustvo bilo kojih postojećih mentalnih poremećaja.

Lečenje kokainske psihoze često uključuje kombinaciju pristupa i to:

  1. Prekid upotrebe kokaina:Prvi korak u lečenju kokainske psihoze je prestanak upotrebe kokaina. To može zahtevati medicinski nadzor, posebno u slučajevima teške zavisnosti.
  2. Lekovi:Antipsihotički lekovi mogu biti propisani kako bi se pomoglo u upravljanju psihotičnim simptomima poput halucinacija, deluzija i paranoje. Ovi lekovi mogu pomoći u stabilizaciji raspoloženja i poboljšanju ukupnog funkcionisanja.
  3. Psihoterapija: Korisna je u pomaganju pojedincima da se nose sa osnovnim problemima vezanim za upotrebu supstanci i psihoze, razvijanju strategije suočavanja i sprečavanju povrataka u zavisnost.
  4. Podrška:Pružanje podrške, pristup resursima i ohrabrivanje u uključivanju u zdrave aktivnosti takođe mogu biti korisni u procesu oporavka.
  5. Hospitalizacija:U težim slučajevima kada su pojedinci u opasnosti da povrede sebe ili druge, ili ako nisu u mogućnosti da se sami o sebi brinu, može biti potrebna hospitalizacija kako bi se osigurala njihova sigurnost i pružio intenzivan tretman.

Kokainska zavisnost, zloupotreba kokaina sa svim posledicama koje sobom nose predstavljaju kompleksan problem čije lečenje podrazumeva psiho-biološki, socijalni i farmakološki pristup. Kako bi se problem zaista rešio, neophodan je veoma složen pristup koji podrazumeva detoksikaciju, farmakoterapiju, psihoterapiju i izmenu životnog stila. 

Kontaktirajte nas na: office@lenus-ordinacija.rs 
Pozovite nas na:  +381 61 64 33 266

Tu smo za Vas i Vaše najmilije!

Ako smatrate da imate problem sa zavisnošću pišite nam na office@lenus-ordinacija.rs 
ili pozovite na broj +381 61 64 33 266

Poslednje sa bloga

Stressed out woman working late in an office

Stres

Stres je jedan od najvećih izazova javnog zdravstva našeg doba

više